Cijanobakterije (lat. Cyanobacteria) su prvi fotosintetski organizmi na zemlji, i dio su carstva bakterija.
Cijanobakterije su najstarija grupa fotoautotrofnih organizama. Odlikuju se primitivnom morfološkom i citološkom građom stanice. U bentosu žive kao jednostanični, kolonijalni ili višestanični oblici. Poznate su homocitne forme (građene od vegetativnih stanica) i heterocitne forme (uz vegetativne stanice prisutna i heterocista - krupnija stanica koje sadrže specifične tvari). Na površini trihoma (niti ili konca) mnogih cijanobakterija nalazi se sluzavi želatinozni omotač koji štiti alge od isušivanja, tako da one mogu živjeti i izvan vodene sredine na područjima koja su povremeno vlažna. Mnoge vrste žive na zidovima, stijenama, zemljištu, a veliki broj vrsta živi u slatkim vodama. Manji broj vrsta cijanobakterija živi u moru. U planktonu Jadrana su najčešće prisutne jednostanične modrozelene alge koje pripadaju pikoplanktonu, a razmnožavaju se diobom stanice. Kod kolonijalnih oblika način razmnožavanja je isti, ali nakon diobe ne dolazi do razdjeljivanja končastog tijela na fragmente.
Gotovo svi oblici imaju fotosintetske pigmente klorofil a i b, koji im daje modričasto-zelenu boju. Modrozelene alge su sveprisutne (nalazimo ih u moru, tlu, na vlažnim površinama, kori drveta; te u ekstremnim uvjetima: iznimno hladnom ili vrućem okolišu). U vodama koje su bogate organskim tvarima (manjim jezerima , barama) stvaraju guste prevlake što nazivamo cvjetanjem vode.
Nema komentara:
Objavi komentar